Retinol: točno ili pogrešno

Točno: Dermatolozi su kiselu verziju vitamina A (retinsku kiselinu) isprva upotrebljavali za liječenje akni, no odmah su primijetili i da koža na koju je nanesena izgleda glatkije i mlađe. Retinol sad propisuju za borbu protiv znakova starenja. Sastojak je to koji je bio predmetom istraživanja brojnih znanstvenih studija.

Točno: Retinol ili vitamin A prisutan je u jetri, tunjevini, maslacu, jajima i mliječnim proizvodima. Njegova molekula prokursora, provitamin A, prisutna je u voću i povrću kao štio su mrkva, marelica, japanska jabuka i špinat. Ovaj vitamin igra ključnu ulogu u kvaliteti naših kostiju, očiju i kože. Štoviše, provitamin A koži daje lagano tamniju nijansu, a i potiče njezinu hidrataciju. 

Pogrešno: Retinol je izuzetno nestabilna molekula. Može se mijenjati pod utjecajem kisika, svjetlosti i topline. Kreme koje sadrže retinol moraju biti pažljivo formulirane i zapakirane u posebna pakiranja kako ne bi došle u doticaj sa svjetlom. Retinol je nekoć bio pakiran u aluminijske tube i bilo je preporučeno upotrebljavati ga samo preko noći.

Pogrešno: Ne samo da retinol pospješuje obnovu stanica u epidermi, već i potiče veću proizvodnju kolagenskih vlakana i glikozaminoglikana, uključujući hijaluronsku kiselinu. Ima i pozitivan učinak na imunosne stanice kože, te melanocite, stanice zaslužne za pigmentaciju. Osim toga i štiti kožu od enzima koji nagrizaju njezina vlakna. 

Pogrešno: Danas ovo više ne predstavlja problem. Istražitelji su usavršili njegov oblik (jedan od njih je pro-retinol), prilagodili doziranje i otkrili s kojim se umirujućim sastojcima može miješati. Drugim riječima, njegova moćna, obnavljajuća svojstva mogu biti od koristi svim tipovima kože, pa i osjetljivoj.